Opis
Mara Matočec je u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti ostavila neizbrisivi trag kao prva hrvatska političarka, prosvjetno-kulturna aktivistica te spisateljica. Samim pojavljivanjem prvo na književnoj, a zatim na političkoj sceni profilirala se kao prva žena paorskih korijena koja će kroz svoje pisanje i društveno-kulturni rad približiti život sela, seljaka, a prije svega žene-udovice koja, uz sve nedaće koje su je snašle, pronosi glas sela i seljaka. Zainteresirala se za ideje i nauk braće Radićjer se nije mirila s teškim položajem hrvatskoga sela. Pridružila se Hrvatskoj pučkoj seljačkoj stranci. Uglavnom je imala političke govore na temu ravnopravnosti žena te potreba ženskoga prava glasa. Međutim, njezinu aktivnost u HSS-u ne treba promatrati najviše kroz prizmu politike, nego kroz prizmu prosvjetno-kulturnoga i spisateljskoga rada u okviru i pod pokroviteljstvom sveopćega seljačkog pokreta u Hrvatskoj. Mara Matočec zajedno s Rudolfom Hercegom bila je glavni pokretač djelovanja za borbu protiv nepismenosti u hrvatskim selima, banski povjerenik za kolonizaciju, odbornica Narodne zaštite za zbrinjavanje siromašne djece, član glavnoga odbora Hrvatske žene, Hrvatskoga srca i Napretka; povjerenik Liječničke komore za obavještavanje o zdravlju naroda svoga kraja, javni prosvjetni radnik Seljačke sloge, počasni član društva Kolo domaćica te doživotni član Glavnoga odbora Hrvatske seljačke stranke.
